Skip to content

Dravski zlatni sat

U seriji Iza fotografije vraćam se mojoj muzi i stalnom izvoru inspiracije, rijeci Dravi. Zlatni sat je doba dana neposredno nakon izlaska sunca i neposredno prije njegovog zalaska. Sunce je tada nisko na horizontu, sjene su duže nego u ostalim djelovima dana i ako nebo nije cijelo prekriveno oblacima tada je krajolik obasjan prekrasnim zlatno-žutim svjetlom. Takvo svjetlo svemu daje zlatni sjaj pa od tuda i naziv za to doba dana. Osobito mi se sviđa kad se uz nisko Sunce na nebu pojavi i nešto oblaka koje mogu ukomponirati u fotografiju. Zimski dani su idealni za fotografiranje krajolika u zlatni sat jer tada on traje puno duže nego ljeti. Upravo takve uvjete zatekao sam početkom siječnja ove godine.

Nakon kraće vožnje stigao sam na lokaciju, dio starog korita rijeke kod Otoka, između dva akumulacijska jezera hidroelektrana Varaždin i Čakovec. Rijeka je u tom dijelu potpuno ukroćena i predstavlja tek blijedu sliku onoga što je bila. Na prilično pravilnim razmacima tok rijeke presjecaju barijere nasutih kamenih gromada. Taj kamen dovezen je iz kamenoloma i nikako se ne uklapa u okoliš kojim rijeka protječe. Neke barijere su naknadno uklonjene jer ničime nije opravdano njihovo postojanje no nekoliko ih je još preostalo. Bilo kako bilo, stijene su sada dio riječnog korita i postale su dio eko sustava. Na njima se riječna struja lomi pa nastaju male kaskade koje redovito koristim kao elemente kompozicije pri fotografiranju na ovakvim lokacijama.

Za željeni kadar morao sam ugaziti u rijeku. Gumene čizme opasno su klizale po stijenama obraslima algama i travom. Stativ mi je služio kao potporanj pri manevriranju prema sredini korita. Nakon nekoliko minuta stigao sam do stijene koju želim u prednjem planu. Osim stijene, veliku ulogu u odabiru prave pozicije igra i način na koji rijeka teče oko te stijene pa promatram vodu i nastojim vizualizirati kako će njezin trag izgledati u kadru pri dužoj ekspoziciji. Na fotografiji će dio koji se pjeni biti svjetliji, gotovo bijel a ostatak će biti tamniji. Linije i plohe koje tako nastaju važne su za kompoziciju fotografije.

Pri snimanju ove fotografije koristio sam širokokutni objektiv od 16 mm. Fotoaparat se nalazio četrdesetak centimetara iznad rijeke što mi je omogućilo da u kadar zahvatim korito rijeke, obalu i dio neba. Meni najbližu stijenu smjestio sam u lijevi kut kadra i ona je početna točka linije koja spaja nju, grupu stijena u sredini kadra i stijene uz obalu. Linija vodi pogled prema najsvjetlijem dijelu fotografije, obali i stablima obasjanim zlatnim sunčevim svjetlom. Od tog dijela pogled je vođen dalje bijelim ali ipak nešto manje svjetlim oblakom razvučenim preko neba. S njega se pogled opet vraća na svijetle linije i plohe tekuće vode i krug po slici je zatvoren. Naknadnom analizom možemo vidjeti da sam nesvjesno izgradio kompoziciju pomoću zlatnih trokuta.

Zlatni trokuti pomažu pri građenju kompozicije i naknadnoj analizi fotografije.
Zlatni trokuti

Dinamici kompozicije doprinose i kontrasti u sceni. Krenemo li od donjeg, fotografu bližeg dijela kadra, kontrast je izražen u suprotsavljanju mirnih stijena kretanju vode kao i izmjena svjetlijih djelova s onim tamnijima. Dublje prema sredini kadra taj kontrast se nadograđuje pojavom narančaste boje da bi najizraženiji postao pri susretu jarko narančasto obojenih stabala i duboko plavog neba. Kontrast se ponovo smanjuje prema gornjem rubu kadra gdje se plavo nebo rastače koprenom bijelog oblaka. Razvučeno kretanje oblaka, duboka plava boja neba i svilenkasta površina vode posljedica su duge ekspozicije. Produljenje ekspozicije u prilično svjetlim uvjetima postigao sam korištenjem ND1000 filtra koji smanjuje protok svjetla prema objektivu za deset ekspozicijskih koraka, EV (deset blendi)

EXIF podaci:

  • Canon 6d
  • Canon 16-35L IS @16mm
  • f/8
  • ISO 100
  • 181 sec

Leave a reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *